Osim prelaska na ovaj jednostavniji, praktičniji i učinkovitiji životni stil, raste i svijest o važnosti energetske uštede. 

Drugim riječima, potreba racionalnog korištenja energije sve je veća, a uzevši u obzir da je građevinska industrija među najvećim potrošačima energije (a time i zagađivač okoliša), upravo se u tom području javlja najprimjetniji korak prema prirodi.

Montažna gradnja funkcionira na posve drukčijem pristupu od tradicionalnog. 

Među najkorištenijim materijalima za gradnju je drvo, ekološki prihvatljiv materijal, obnovljiv, s puno manje energije potrebne za njegovu obradu.

Niskoenergetske montažne kuće

Pojam niskoenergetskih kuća se sve jače i češće veže upravo uz montažnu gradnju. 

Razlog tomu jesu fizikalne osobine montažnih kuća koje vrlo lako postižu zahtjevne standarde niskoenergetske gradnje. 

U Njemačkoj je 2002. godine definiran dokument ‘’EnEV’’ ili ‘’Uredba o uštedi energije’’, a kojim su propisane smjernice i najstroži kriteriji za toplinsku izolaciju na prostoru EU.

Prema dokumentu, niskoenergetske kuće su one čija energetska potrošnja za zagrijavanje iznosi do 40 kWh/m2 na godinu. 

Takve se kuće nazivaju i trolitarskim kućama jer se prethodno navedena potrošnja može izraziti i kao 2,7 L loživog ulja po m2 na godinu. 

Osim niskoenergetskih montažnih kuća, postoje i pasivne kuće koje zadovoljavaju još strože kriterije. Njihova godišnja potrošnja je 15 kWh/m2 (1 L loživog ulja).

Konačno, kuće koje samostalno postižu punu energetsku pokrivenost jesu nulte kuće. Ponekad čak proizvode i višak energije, zbog čega se nazivaju energanom.

Valja naglasiti kako se, pak, pojam niskoenergetskih kuća razlikuje po svojoj definiciji od države do države. Tako, primjerice, u Hrvatskoj vrijede brojevi navedeni prethodno.

U Njemačkoj niskoenergetska kuća ona čija potrošnja iznosi do 50 kWh/m2, dok taj broj u Švicarskoj iznosi 42 kWh/m2.

Kako montažne kuće štede energiju?

Montažna kuća u svom standardnom obliku štedi oko 30 - 50% energije za zagrijavanje prostora, što, naravno, ovisi i o veličini te tlocrtu kuće. Zbog svoje dobre toplinske izolacije montažna kuća se ne pregrijava po ljeti. 

Bitan faktor u definiranju energetske potrošnje je koeficijent prolaska topline (Uk), a odnosi se na količinu topline koju građevni element upije u sekundi po metru kvadratnom kod promjene temperature za 1 K. 

On kod montažnih kuća, za zid s 25 cm debljine, iznosi Uk = 0.2 W/m2K. 

Što je koeficijent manji, to je bolja toplinska zaštita objekta. 

Primjerice, kod klasičnog vanjskog zida debljine 35 cm, koeficijent iznosi 0.3 W/m2K, što ga čini nepovoljnijim i skupljim zidom u usporedbi sa zidom montažne kuće.

Dobiti od montažnih kuća

Kao što je već prethodno rečeno, u montažnoj se gradnji već dugo primjenjuju niskoenergetski zahtjevi, što je dovelo i do velikom napretka u energetskoj učinkovitosti ovih kuća. 

Standardna širina vanjskog zida se kreće od 25 do 35 cm. Od ukupne debljine, čak preko 20 cm otpada na toplinsku izolaciju, zbog čega je njihov koeficijent prolaska topline vrlo mali, moguće i manji od 0.15 W/m2K.

Po takvom se izračunu, kombiniranjem koeficijenta prolaska s troslojnim izolacijskim staklima, postiže nevjerojatnih 50 do 70% uštede energije potrebne za zagrijavanje kuće.

Na konkretnoj razini, ‘’trolitarska’’ montažna kuća troši oko 3 L loživog ulja po metru kvadratnom godišnje. 

Tako će, primjerice, kuća od 150 m2 godišnje trošiti 450 L loživog ulja. Prosječno ćete na takvu kuću, stoga, potrošiti oko 2250 kn na godinu, ako se u obzir uzme cijena od oko 5 kn po litri loživog ulja.

Iz svega priloženog može se zaključiti kako niskoenergetska montažna kuća troši oko 4 puta manje energije potrebne za grijanje od klasične zidane kuće (s istom kvadraturom). To dovodi do uštede od oko 6500 kn za grijanje na godišnjoj razini.

Osim toga, troškovi instalacije centralnog grijanja su manji za montažnu kuću, a potrebno je i manje ogrjevnih tijela za grijanje.

Konačno, uz sve navedeno treba istaknuti i uštedu električne energije, naročito u ljetnim mjesecima, zbog puno manjeg pregrijavanja i zagrijavanja montažnih kuća u odnosu na klasične. 

20 godina življenja u montažnoj kući može dovesti do ogromne uštede, dovoljne za kupnju cijele jedne vikendice!