Da bi se doživjele čari Lopuda, kao i svakog drugog mjesta na svijetu, potrebno ga je posjetiti. U svom punom sjaju ovaj otok zablista upravo u srcu ljetne sezone, iako svako godišnje doba ima neke posebnosti u kojima se može uživati.

Jedna od prvih destinacija koju turisti vrlo rado posjećuju je prostrana plaža Šunj do koje se neki odvaže pješačiti, a oni malo slabije kondicije ili oni kojima se žuri biraju mogućnost vožnje taksi vozilima. Postoje mnoge staze koje vode do lokacija specifičnih obzora za jedinstven doživljaj.

Uz malo truda i uspinjanja, svaki posjetitelj može utažiti želju za prekrasnim pogledom kojeg pruža vidikovac unutar tvrđave Kaštio, a tu je i vidikovac Belvedere pokraj ruševina crkvice Sv. Ivana. Koji god posjetiteljev odabir bio, osim prostranog i očaravajućeg pogleda, pamtit će i kulturno- povijesne ostatke ovih dviju spomenutih znamenitosti.

Udaljen svega 5 nautičkih milja sjeverozapadno od Dubrovnika, Lopud kao takav, kroz stoljeća je bio usko povezan s Dubrovačkom Republikom. Možda jedan od najevidentnijih povijesnih ostataka je Knežev dvor koji je služio kao ljetnikovac knezu i njegovim bližim suradnicima. Već od 1457. godine postaje jedno od regionalnih središta tadašnje Republike. Danas, kada na otoku prevladavaju turizam i ugostiteljstvo kao zanimanja koja donose glavninu prihoda mještanima, teško je zamisliti da ovih zanimanja na otoku uglavnom uopće nije bilo u daljoj prošlosti, a novac se zarađivao na sasvim drukčiji način. Većina danas zapuštene zemlje bila je kultivirana i obrađivana. Ostaci toga, mogu se primijetiti ako pogledamo  stabla maslina koja izviru među šikarom i dračom, na zaraslim i napuštenim poljima. Ipak, masline koje su na još uvijek pristupačnim mjestima , razveseljavaju sve ljubitelje maslinovog ulja, koji u jesen skupljaju maslinove plodove  i nose ih u mlin na susjedni otok Šipan. Danas postoje tri crkve u kojima se svakodnevno održavaju vjerski obredi,  a brojne ostale crkvice i kapelice svjedoče o dugovječnoj vjerskoj kulturi i tradiciji koja se kroz stoljeća baštinala na ovom otoku.

Mitovi i legende također su neizostavan dio lopudske povijesti. Plaža Šunj, neposredno u blizini glavne mjesne crkve Gospe od Šunja (crkva je po plaži i dobila ime) za sebe veže mještanima dobro znanu legendu. Riječ je o jednom plemiću iz Milana koji je vraćavši se iz križarskih ratova doživio toliko veliko nevrijeme na moru, da se je u najtežim trenutcima zavjetovao da će podići crkvu Majci Božijoj na mjestu gdje i ako se uspije spasiti. To se na kraju dogodilo, Visconti je prema predaji dao izgraditi crkvu Gospe od Šunja, a materijalni dokaz  u prilog ovoj priči je grb sa zmijom nađen u crkvi, ujedno i grb otoka. S obzirom da je talijanska riječ za zmiju biscia, pretpostavlja se da je hrvatska izvedenica bišun tj. danas Šunj, pa je po liku zmije sa Viscontijeva grba i sama uvala dobila ime.

Perivoj Đorđević-Mayneri je prekrasno mjesno kulturno dobro, u njemu se može vidjeti vegetacija karakteristična za ovo podneblje. Također, postoji dio parka koji reprezentativno prikazuje izmjenu godišnjih doba. Osim toga, neizostavan dio parka je i ribnjak sa zlatnim ribicama koji privlači sve, a pogotovo one najmlađe.

Današnje hrvatsko ime samog otoka  Lopuda datira od romaniziranog naziva Lafodia,a prethodno se u grčkim verzijama imena nazivao Dalafota i Dalafodum. Materijalni povijesni izvori potvrđuju naseljenost ovog otoka još u antičkim vremenima, budući da su na njemu pronađeni mnogi ostaci stargrčkih, rimskih i slavenskih građevina i ruševina.

Odmah do prve plaže pri iskrcaju iz broda, svaki posjetitelj može vidjeti dva bunara koji danas nemaju neku značajniju funkciju, ali u daljoj prošlosti su itekako imali. Jedan je opskrbljivao vodom sav puk bez  bunara, te im tako osigurao izvor pitke vode za osobne potrebe, a voda iz drugog bunara se koristila za pranje brodova.

Otok  danas ima dva veća hotela , a osim njih i brojne apartmane koje popunjaju turisti iz svih zemalja svijeta. Nije teško za zaključiti da prolaznika i turista na lopudskoj rivi zvanoj 'Igalo' ljeti nikad ne manjka, što sam doživljaj čini optimističnijim i veselijim, kako za turiste, tako i za mještane.

Ellie Leoni