Nisam mu vjerovao. Zvučalo je previše. Ali kad sam počeo kopati po podacima, shvatio sam da je u pravu. Možda čak i optimističan.

Brojke su brutalne

Hrvati su potrošili 1,15 milijardi eura na kockanje. To je 15% više nego prethodne godine.

Razgovarao sam s Markom iz Splita. Radi u IT-u, ima 32 godine. "Počeo sam sa 7 eura tjedno", kaže. "Mislio sam da je to ništa. Onda sam jednom zbrojio koliko trošim mjesečno. Bilo je to 40 eura. Godišnje preko 400."

Marko nije iznimka. Istraživanje kaže da 67% odraslih Hrvata barem jednom godišnje kocka. Od njih, 23% igra svaki tjedan.

Zagreb vodi, ali Dubrovnik je kralj

Zagreb ima 31% ukupnog prometa. Logično - tamo živi najviše ljudi. Split je drugi s 12%, Rijeka treća s 8%.

Ali kad gledaš po stanovniku, Dubrovnik je daleko ispred svih. Prosječan Dubrovčanin potroši 450 eura godišnje na kockanje. To je skoro duplo od nacionalnog prosjeka.

Zašto? Možda zbog turizma. Možda zbog većih prihoda. Ili jednostavno vole kockati.

Navike se mijenjaju. Prije pet godina, 78% kockanja bilo je u fizičkim lokacijama. Danas je to 52%. Online postaje sve popularniji - posebice na platformama kao što je Stake, koja privlači sve veći broj korisnika zbog svoje pristupačnosti i raznolike ponude.

Ana iz Osijeka mi objašnjava zašto: "Ne moram nikuda ići. Mogu igrati kad hoću. Istraži ponudu Stake kazina pa ćeš vidjeti - imaju puno više opcija od lokalnih klubova."

Što nas privlači?

Dr. Petra Novak je psiholog koji se bavi ovisnostima. "Kockanje aktivira iste dijelove mozga kao i droga", kaže. "Dopamin se oslobađa kad anticipiraš pobjedu, ne samo kad pobijediš."

Hrvati vole igre gdje mogu utjecati na rezultat. Poker je najomiljeniji - 34% popularnosti. Sportsko klađenje je drugo s 28%. Casino igre su treće s 21%.

Snakes postaje hit. Tomislav iz Pule mi objašnjava: "Jednostavno je, ali uzbudljivo. Zabavi se uz Snakes u Stake kazinu pa ćeš vidjeti zašto toliko ljudi voli ovu igru."

Kockanje = posao

Ova industrija zapošljava 12.000 ljudi u Hrvatskoj. Država uzima 106 milijuna eura godišnje od poreza na kockanje.

"To je ogroman prihod", kaže ekonomist prof. dr. Marija Horvat. "Ali liječenje ovisnosti košta 6 milijuna eura godišnje. Moramo paziti na balans."

Tko su naši kockari?

Možda će te iznenaditi, ali tipičan hrvatski kockar nije ono što misliš.

58% su muškarci, 42% žene. Prosječna dob je 34 godine. 67% ima srednju školu ili više. 71% je zaposleno. Prosječni mjesečni prihod je 950 eura.

"Kockanje više nije stigma", kaže sociolog dr. Ivan Petrić. "Postalo je normalna zabava."

Digitalna era

Pandemija je sve promijenila. Online promet je 2020. porastao za 89%. Trend se nastavio.

IT stručnjak Davor Marić kaže: "Aplikacije su postale bolje. Brže su, sigurnije. Možeš igrati u tramvaju, na poslu, gdje god."

84% kockara između 18 i 30 godina koristi samo digitalne platforme. Starije generacije još uvijek preferiraju fizičke lokacije.

Zakoni i kontrola

Hrvatska ima stroge zakone. Sve platforme trebaju licencu Ministarstva financija. Maksimalni dnevni ulog online je 67 eura.

Pravnik Željko Babić kaže: "Regulacija je dobra, ali nije savršena. Problem su inozemne platforme koje nisu pod našom kontrolom."

Što nas čeka?

Stručnjaci predviđaju da će do 2025. godine 75% kockanja biti online. Vlada razmatra nove mjere - veće poreze, strože kontrole.

"Cilj nije zabraniti kockanje", kaže državni tajnik Ministarstva financija. "Cilj je učiniti ga sigurnijim."

Kockanje je postalo dio našeg društva. Pitanje je kako ćemo se nositi s tim. Hoćemo li naći balans između zabave i odgovornosti?

Možda je odgovor u edukaciji. Što više znamo, bolje odlučujemo. A brojke su jasne - Hrvati vole kockati. Taj trend neće se uskoro promijeniti.