Deseci znanstvenih studija dosad su se bavili načinima širenja koronavirusa unutar zatvorenih prostora, najčešće ureda, ugostiteljskih objekata ili domova te bolnica. No, njihovoj su pažnji izmakli automobili, kao okruženje u kojem čovjek boravi svakodnevno. Naravno, tipičan automobil ne krši striktne epidemiološke mjere o najvećem broju osoba na jednom mjestu, ali riječ je o malim, zatvorenim prostorima u kojima je društveni razmak nemoguć i u kojima aerosoli kojima se zaraza prenosi nemaju kamo otići. Stoga su znanstvenici s američkih sveučilišta Massachusetts i Brown nedavno u časopisu Science Advances objavili rezultate svog istraživanja koje sugerira da otvaranje prozora na vozilima može stvoriti zračne struje koje će zaštititi vozače i suvozače od zaraze.

DINAMIKA FLUIDA

“Čak i ako nosite masku i dalje primate sitne aerosole koji se oslobađaju svaki put kad udahnete. Ako boravite u zatvorenoj kabini automobila, ispuštate te sitne čestice koje se s vremenom ondje prirodno nakupljaju”, pojasnio je za The New York Times jedan od autora studije, fizičar Varghese Mathai.

Kako bi proveli svoje istraživanje, znanstvenici su upotrijebili računalne simulacije dinamike fluida, koje se inače koriste pri modeliranju kretanja plinova ili tekućina, što je korisno tijekom dizajniranja trkaćih automobila ili zrakoplova sa što manjim otporom zraka. U ovom slučaju tim je simulirao običan automobil koji se kreće 80 kilometara na sat s dva putnika; vozačem na prednjem lijevom i suvozačem na stražnjem desnom sjedalu, što je uobičajen raspored sjedenja u taksijima ili dijeljenom prijevozu, prenosi Net.hr.

Otkrili su kako vanjsko strujanje zraka stvara val tlaka unutar automobila, tako da je tlak u stražnjem dijelu kabine nešto veći. Poučeni time, modelirali su unutarnji protok zraka s različitim kombinacijama otvorenih i zatvorenih prozora te uključenom klimom. Naravno, stopa ventilacije bila je najmanja kad su svi prozori bili zatvoreni. U tom bi slučaju, prema rezultatima istraživanja, čak osam do 10 posto aerosola moglo doći od jednog do drugog putnika. S druge strane, kad su svi prozori otvoreni, između putnika cirkulira od 0,2 do dva posto aerosola.

Iako je to na tragu javnozdravstvenih preporuka o provjetravanju zatvorenih prostora kako bi se spriječilo širenje aerosola, nije uvijek praktično imati otvorene prozore, naročito zimi. No, znanstvenici tvrde kako se svojevrsna “zračna zavjesa” između putnika može stvoriti otvaranje prozora na suprotnim stranama automobila. Tako bi vozač trebao otvoriti prednji desni, a putnik stražnji lijevi prozor. “Izbacuje sav zrak kojeg putnik izdiše, a također stvara područje jakog strujanja između vozača i putnika”, pojasnio je Mathai.

KLJUČ JE U PROZORIMA

Richard Corsi, stručnjak za kvalitetu zraka s Portland State Universityja pohvalio je novo istraživanje, ali i upozorio da bi se s povećanjem broja putnika ili brzine i rezultati istraživanja mogli biti bitno drugačiji. Rezultati njegovog, još neobjavljenog istraživanja, sugeriraju da 20-minutna vožnja s osobom zaraženom koronavirusom, može biti rizičnija od boravka u učionici ili restoranu s istom osobom dulje od sat vremena.

No, Mathai i njegov tim napravili su još jedno istraživanje. Ono zasad nije objavljeno, ali istraživači tvrde da bi otvaranje prozora na pola moglo imati jednak učinak kao i njihovo otvaranje do kraja. No, ako bi netko otvorio prozor za otprilike četvrtinu, učinak raspršivanja aerosoli ne bi bio isti. No, što je s drugim vrstama vozila?

“Za monovolumene i kamionete i dalje bih rekao da otvaranje svih prozora ili otvaranje najmanje dva prozora može biti korisno”, rekao je Mathai i dodao kako bi ovo rješenje trebale koristiti prijevozničke tvrtke. Svoje je istraživanje već poslao Uberu i Lyftu, ali nije dobio odgovor.