To se vrlo jasno vidi na karti HZJZ-a (dolje) na kojoj su županije uz obalu, osim Istre, sve označene tamnijim nijansama crvene, što znači da je dnevna stopa novozaraženih u njima u posljednjih sedam dana negdje između 150 i 400. Situacija je trenutno najlošija u Primorsko-goranskoj županiji, a slijede je Dubrovačko-neretvanska, Ličko-senjska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Zadarska.

Porast broja novozaraženih u Hrvatskoj nije iznenađenje. On se mogao očekivati nakon ublažavanja nefarmakoloških epidemioloških mjera - otvaranja mjesta na kojima se ljudi okupljaju i blisko druže na duže vrijeme, osobito u zatvorenim, nedovoljno prozračenim prostorima. To je uzorak koji se u ovoj pandemiji uvijek iznova ponavlja, kako u Hrvatskoj tako i svugdje drugdje u svijetu. Osobito je to za očekivati sada kada u Hrvatskoj počinje dominirati značajno zarazniji britanski soj virusa B.1.1.7. Nažalost, studija nedavno objavljena u časopisu Nature pokazala je da se taj virus ne širi samo 50% brže već i uzrokuje teže kliničke slike i smrtnost veću za 55%.

Virus se može zaustaviti samo na dva načina - cijepljenjem ili epidemiološkim mjerama kao što su održavanje distance, pranje ruku i nošenje maske. Budući da cijepljenje u Hrvatskoj ide vrlo sporo, jedino na što se možemo osloniti su epidemiološke mjere, piše Nenad Jarić Dauenahuer za Index. 

Ipak, nameće se pitanje zašto su neke županije u nekom trenutku značajno jače pogođene epidemijom, a neke druge manje. Na to pitanje nije lako dati jednostavan odgovor jer postoje mnogi čimbenici koji neku županiju ili regiju razlikuju od druge.

Jedan od uočenih čimbenika koji mogu utjecati na epidemiološku situaciju jest povjerenje, odnosno nepovjerenje građana u preporuke i mjere koje dolaze od vlasti.

Epidemiolog Ozren Polašek s Medicinskog fakulteta u Splitu, koji je član vladinog Znanstvenog savjeta, kaže da u prilog tome govori jedna studija koja je nedavno provedena u Vijetnamu.

"U Vijetnamu su napravili istraživanje koje je pokazalo da je povjerenje građana u njihov Stožer bilo jako važno u smislu epidemiološke situacije. Pokazalo je da su u različitim dijelovima zemlje oni koji su više vjerovali vlastima i više se pridržavali mjera imali bolje ishode", kaže Polašek.

"To je očekivano. Čim ljudi nemaju povjerenje u smjernice koje im se daju, neće se ni ponašati u skladu s njima. Dakle, ovu situaciju barem dijelom može objasniti povjerenje u Stožer. Onog trena kada on počne gubiti kredibilitet, ljudi počinju razmišljati: 'Ako se drugi ne muče, ako rade gluposti, a ne dobivaju kazne, zašto bih se ja pridržavao mjera?' Ovime ne želim propagirati kažnjavanje, no od takvog razmišljanja polazi svatko od nas. Stoga moramo usvojiti određenu disciplinu u pridržavanju mjera. Ili ćemo to učini kulturološki ili će se mjere morati nametati", tumači epidemiolog za Index.hr.

Cijeli članak pročitajte ovdje.