Index je pitao ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo Virovitičko-podravske županije, dr. Miroslava Venusa, inače epidemiologa, kakvo je njegovo mišljenje o ovoj temi.

"SARS-CoV-2 virus pri svome nastanku i prvoj pojavi među ljudskom populacijom predstavljao je vrlo ozbiljan, našem imunološkom sustavu nepoznat virus koji je uzrokovao teške kliničke slike i smrt", govori Venus za Index.

"Naravno, svi smo bili iz tih razloga u određenoj opasnosti, ali su osobe s oslabljenim imunološkim sustavom (osobe starije životne dobi, odnosno one s određenim kroničnim iscrpljujućim bolestima), bile u izrazito većem riziku. Stoga se krenulo s uvođenjem epidemioloških mjera (maske, distanca, dezinfekcija, prozračivanje…) i čekalo se na dolazak cjepiva", rekao je Venus.

"Da je SARS-CoV-2 virus odmah u svojem nastanku bio takav virus koji bi uzrokovao kliničku sliku blaže prehlade s curenjem nosa i glavoboljom, niti bi se zbog njega bilo tko uzbuđivao niti bi se čekalo cjepivo, a vrlo vjerojatno se cjepivo protiv tako blage bolesti ne bi ni razvijalo", govori Venus.

"Upravo to se sada događa s istim tim SARS-CoV-2 virusom, istina nešto promijenjenim u omikron varijantu, kod osoba koje su kompletno procijepljene, ali se iz nekog razloga nisu stigle 'boosterirati', a od zadnje primljene doze prošlo im je šest ili više mjeseci", objasnio je. 

"Možemo, dakle, realno pretpostaviti da se, uz veću zaraznost, promijenio utoliko da izaziva blaže kliničke slike. Međutim, moramo pri tome biti oprezni i promatrati kod kojih osoba se blaže kliničke slike javljaju. Opet kod cijepljenih, dok su necijepljene osobe, posebice one starije životne dobi i/ili one s komorbiditetima, i dalje pod povećanim rizikom od hospitalizacija", rekao je.

Navodi da optimizam pojedinih osoba, koje izjavljuju kako se krećemo prema endemičnosti virusa, treba uzimati s oprezom, baš zbog činjenice da nemamo dovoljno visok postotak procijepljenih osoba, a još manje je onih koje su primile booster dozu. 

"Neki već sada žele postupati s virusom kao s virusom gripe, što mislim da je preuranjeno jer je broj zaraženih, hospitaliziranih i umrlih od bolesti covid-19 još uvijek izrazito veći od istih tih brojeva za neku od prosječnih godina epidemije gripe. Stoga, kada se ti pokazatelji utoliko smanje i postanu slični gripi, znat ćemo da smo izašli iz epidemijske faze. Za sada to još nije slučaj", poručio je dr. Venus.

Komentirao je i o ukidanje izolacije u Velikoj Britaniji.

"Govori se i o potpunom ukidanju izolacije za pozitivne osobe u nekim zemljama EU, posebice u onima s visokom stopom procijepljenosti. Uglavnom uz visoku stopu procijepljenosti ide i visoka stopa osobne odgovornosti kod ljudi, pa ukidanje obveze izolacije ne znači ujedno i oslobađanje od izdvajanja od ostalih za vrijeme trajanja zaraznosti", poručuje.

Navodi i jedan primjer.

"Probajte zamisliti situaciju prije pojave SARS-CoV-2 virusa, kada bi netko od vaših suradnika na poslu izostao s posla (ili škole) zbog blažeg oblika prehlade ili bi došao na posao s maskom na licu, sve zbog toga da svoju zarazu ne prenese na vas", govori Venus.

"Mislim da bi velika većina ljudi na takvu pojavu gledala u čudu. Iskreno se nadam da ćemo nakon ove epidemije svi, prilikom toliko očekivanog "povratka na staro", ipak zadržati neke dobre, usvojene navike (poput nošenja maske na licu) u situaciji kada budemo bolesni od neke slične zarazne respiratorne bolesti. Da ne zarazimo nekog drugog", tumači.

"Kad bih bio siguran da se već sada znamo tako odgovorno ponašati, bio bih za potpuno ukidanje svih zabrana, uz pozivanje na osobnu odgovornost. Nažalost, ono čemu svjedočimo već skoro dvije godine, sasvim je suprotno", ističe.

I imunolog prof. dr. sc. Zlatku Trobonjači, redoviti profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci, za Index je komentirao slično pitanje. 

"Postoji više naznaka da bi aktualni val epidemije mogao biti posljednji koji uzrokuje društvene restrikcije s ciljem ublažavanja preopterećenja zdravstvenog sustava, naravno ako ne nastane i svijetom se ne proširi novi soj SARS-CoV-2 virusa s izrazito imunoevazivnim obilježjima, dakle virus koji bi mogao značajno izbjegavati imunost stečenu cijepljenjem ili preboljenjem covid-19 bolesti.

No, čak i ako se to dogodi, u primjeru omikron epidemije možemo vidjeti da prethodno stvorena imunost dobro štiti od hospitalizacija (smanjuje ih 4-5 puta), kao i od teških oblika bolesti i smrti (smanjuje ih 70-90%), čemu, doduše, pripisujemo i činjenicu da omikron sam po sebi uzrokuje nešto blažu bolest", govori.

"Takav razvoj najviše možemo zahvaliti održanoj T-limfocitnoj (staničnoj) imunosti, odnosno činjenici da prethodno stvorena imunost, primjerice cijepljenjem, pokriva preko 80% epitopa deriviranih iz proteina omikrona, a upravo nas imunost posredovana T-limfocitima štiti od teške bolesti i smrti. Nažalost omikron izbjegava imunost posredovanu protutijelima pa se dio cijepljenih, pa čak i docijepljenih, može inficirati iako srećom s blažom kliničkom slikom", poručio je.

Govori da kolektivnu imunost akumuliramo cijepljenjem, docjepljivanjem, preboljenjem različitih sojeva SARS-CoV-2 virusa, kao i njihovim različitim kombinacijama, pa ona obuhvaća (do)cijepljene i preboljele, preboljele pa (do)cijepljene, kao i (re)inficirane s različitim sojevima virusa. 

"U osnovi, ljudi se ponavljano izlažu virusnim antigenima, pa što je tih kontakata više, imunost postaje snažnija, ili što bi rekli na lijepom hrvatskom jeziku, 'boosta' se. Veliki broj naših ljudi došao je jednom ili više puta u kontakt s antigenima ovog virusa, preboljenjem ili cijepljenjem. Teško mi je licitirati koji je to broj, odnosno postotak populacije koji nosi anti-SARS-CoV-2 protutijela u krvi jer nemam te podatke, ali pretpostavljam da je to više od 85% ukupne populacije", kaže.

"Ako se ne dogodi deevolucija virusa prema drugim oblicima SARS koronavirusa, što je gotovo nemoguće, uz činjenicu da se ovaj virus ne mijenja rekombinacijama, nego mutacijama koje podrazumijevaju zamjene, brisanja ili umetanja nukleotida, možemo očekivati da će i sojevi koji će se izgledno pojavljivati ubuduće biti prepoznati od postojeće T-limfocitne imunosti. Drugim riječima, možemo pretpostaviti da bi ta imunost na isti način kako štiti od omikrona mogla štititi i od novih sojeva koje još nismo sreli", precizirao je.

Kazao je da su u ovom trenutku mnogi aspekti društvenog života značajno poremećeni epidemijom. 

"Normalizacija društvenog života događat će se paralelno s padom zdravstvenih posljedica epidemije, a da bi do toga došlo, moramo razviti visoku razinu kolektivne imunosti. Nažalost, dobar dio hrvatskog društva steći će je na teži način, preboljenjem covid-19 bolesti bez cijepljenja i time se, htijući ili ne, imunizirati", rekao je.

"U konačnici kolektivna imunost vodit će u epidemiju niske razine, odnosno endemiju. U njoj i dalje možemo očekivati određeni broj težih slučajeva i smrti, što će ovisiti o karakteristikama sojeva koji će dolaziti, kao i o broju neimunih ljudi podložnih razvoju teške bolesti. Očekujem da će takvih ljudi biti sve manje, kako u našem društvu tako i u mnogim zemljama svijeta, pa će epidemija u manjoj mjeri remetiti društvene tokove", poručuje. 

"Na pitanje kada će se to dogoditi nije lako odgovoriti, no s obzirom na stanje imunosti u našem društvu, kao i širenje omikron virusa, očekujem da bi to moglo biti u tijeku ove godine, s postupnom normalizacijom naročito u drugoj polovici ove godine i u godinama koje nam dolaze. No, napominjem, normalizacija podosta ovisi o iznenađenjima koja nam priroda može prirediti u smislu nastanka novih imunoevazivnih varijanti virusa", izjavio je.

Cijeli tekst pročitajte OVDJE.