KVARTOVSKI DOMARI ILI POLITIČKI ASOVI? Kotarski predsjednici govore kakve su promjene donijeli svojim sugrađanima

Autor: Petra Srebrović
Jesu li vijeća gradskih kotara i njihovi predsjednici tek kvartovski domari kojima je vrhunac političke moći mijenjanje dotrajale sijalice i lobiranje za krpanje neke rupe na cesti ili imaju moć? Raspitali smo se koji su potezi povučeni u prethodnim mandatima.

Posljednjih tjedana puno se pažnje posvetilo temi gradskih kotara. Izbori su iza nas, na čelu većine dubrovačkih kvartova su neki novi ljudi koji, kako to tradicionalno biva po izboru nove vlasti, obećavaju neke nove smjerove, a neki kvartovi imaju i 'nove-stare' vođe. 

Ipak, društveni prostor prepun je teza o skoro pa beskorisnosti kotara. Tako se nerijetko ovih dana može čuti kako ti ljudi koji se uhvate posla u svom kvartu baš i nemaju previše značaja. Oni mogu tek 'promijeniti žarulju ili slomljenu klupu' i tu im otprilike počinju i završavaju ovlasti. No, je li to zaista tako? Jesu li vijeća gradskih kotara i njihovi predsjednici tek kvartovski domari kojima je vrhunac političke moći mijenjanje dotrajale sijalice i lobiranje za krpanje neke rupe na cesti? Kako bismo raščistili ovu tezu, razgovarali smo s bivšim, ali i nekim ponovno izabranim vođama gradskih kotara i upitali smo ih što su oni u prošlom mandatu u svom kvartu promijenili (osim sijalice). 

U razgovor nas, ponovno izabrani predsjednik gradskog kotara Grad Marin Krstulović, uvodi kratkom i značajnom izjavom: 'Postoje dvije varijante djelovanja, može to biti onako kako vam je netko rekao da se može, a može se djelovati proaktivno i mijenjati stvari'. 

Goran Mratinović

PROAKTIVNO DJELOVANJE

„Mislim da smo mi uvijek u gradskom kotaru Grad bili proaktivni i djelovali ponekad čak i u pitanjima koja su iznad naše razine, ali baš na te načine smo ukazivali na probleme, a dio njih naravno i sami rješavali“, govori Krstulović i navodi primjer prikupljanja potpisa kako bi se građani ravnopravno uključili u Plan upravljanja iako je, podsjeća on, Ministarstvo kulture u početku smatralo kako osim stručnjaka i uprave, stanovnici nisu u tome pitanju previše bitni.

„Mi smo pokazali da to nije tako, uključili smo građane kako bi i oni postali ravnopravni u upravljanju svojim domom“, poentira Krstulović i dodaje i kako su se angažirali oko odluke o buci, kada su sudjelovali u javnim raspravama i ukazivali na probleme, ali, još bitnije, i na rješenja koja bi po njihovom stavu grad učinila boljim. Pojašnjava kako postoji više nivoa djelovanja članova kotarskog vijeća, od pomoći sugrađanima kojima treba donijeti spenzu, pa do civilne zaštite i upravljačkih odluka Grada Dubrovnika na visokoj razini. 

„Uključivali smo se u sve to jer smo mi građani i želimo bolje našem gradu“, jasno ističe Krstulović nit vodilju u djelovanju članova kotarskog vijeća unutar Zidina. 

'KAD SE IMA VOLJE ONDA SE MOŽE RADITI BOLJE'

„Stvar je vrlo jednostavna, naš zadatak kao predstavnika lokalne zajednice jest da omogućimo građanima koji se nalaze u našem kotaru da dođu do nas s problemom, kako bismo se mi borili za rješenje. Nekada se problem riješi, nekada ne, ali mislim kako smo u velikoj većini puta 'zagrizli' i na kraju došli do neke promjene“, govori nam Krstulović i dodaje kako su samo neki od problema na koje se ukazivalo ili se još uvijek ukazuje potreba za financiranjem kotara, uređenja gradskih stanova, pitanje protupožarne zaštite, evakuacijskih putova i borba s prekomjernom bukom. Osim toga, dodaje i kako su članovi kotarskih vijeća čistili izgorene kuće unutar zidina i radili na svemu onome što su kao problem vidjeli članovi njihove zajednice. 

„Ako kotarsko vijeće odluči ne raditi, onda će mijenjati bumbetu, ali ako se ima volje, onda se može raditi bolje i dati prijedloge kako se neke stvari mogu riješiti“, apostrofira Krstulović i navodi primjer odluke o satima do kojih se u Gradu može puštati glazba u ugostiteljskim objektima. Kako kaže Krstulović, tada su u njihovom kotaru analizirali odluku i istaknuli njezine mane te nudili rješenje.

Prokomentirao je i suradnju s Gradom Dubrovnikom. 

„Kada ljudi otvorena srca, a kakvih i dalje ima u Gradu Dubrovniku, vide kako se trudimo oko nečega, onda je zdravorazumski da će i oni raditi. Nitko od njih ne može reći da rukohvat ne treba staviti, da rupu ne treba zakrpati, da ne treba riješiti dostavu unutar zidina ili da ne treba naći način kako za stariju populaciji poboljšati život“, govori, no dodaje i kako postoje situacije u kojima se ne nalazi 'zajednički jezik'. 

„Grad će uvijek učiniti ono za što su mu potrebna minimalna sredstva, ali što se tiče nekog strateškog djelovanja imam nekada dojam kada se udari u interese gdje se 'lova' zarađuje, kako onda dođe do velikog stopa“, otvoreno će Krstulović. 

BEZ BUDŽETA FUNKCIONIRANJU K’O INDIJANCI

Još jednom je kritizirao sustav u kojem kotari nemaju budžet na raspolaganju.

„Mi funkcioniramo k’o Indijanci. Kada vidimo da Grad nešto neće napraviti, onda se snalazimo sami, odlazimo do direktora gradskih poduzeća i tražimo ih da nešto naprave, ali kad je čovjek dovoljno uporan, onda oni to i naprave“, govori Krstulović i dodaje kako to nije dobar način funkcioniranja.

„Možemo puno brže i za manje sredstava napraviti posao. Recimo otvoriti javnu površinu koja je zarasla ili kupiti djeci dvije barice za igru, u konačnici prostor vratiti svojim korisnicima“, govori i dodaje kako je prema njegovom mišljenju krucijalno da se promijeni odnos Grada prema kotarima, a upravo za to su im potrebne financije.

„Poražavajuća je činjenica kako je broj projekata koje mi tražimo iz godine u godinu sve veći, a ne manji. Ovi mehanizmi o kojima govorimo, participativno budžetiranje i financiranje kotara, za Grad zapravo nisu trošak jer to će biti rješenja onoga što su građani tražili, a što Grad 'vuče' kroz svoje upravne odjele i samo zbog tromosti sustava se ne rješava“, govori Krstulović i dodaje kako 'nije bitno je li problem riješilo kotarsko vijeće, Sanitat ili Upravni odjel za komunalne djelatnosti nego je bitno da se problem riješi'. 

Krstulović je jedan mandat na čelu predsjednika kotarskog vijeća priveo kraju, sada je 'ušao' u novi. Kaže nam kako je najviše ponosan što je omogućio građanima da se čuju kroz zborove građana i vijeća za prevenciju kriminaliteta. 

„Osim toga, uključili smo glasove građana Pila, Ploča i Grada u odluke koje se tiču Plana upravljanja. U tome smo konačno uspjeli. Mislim da smo pomaknuli na bolje uključivanje zajednice u borbi za bolji grad za sve nas, a imam dojam i da smo pomaknuli odnos Grada prema ljudima koji su ih birali“, zaključuje naš razgovor Krstulović. 

DORŠNER: RADILI SMO OTVORENIM SRCEM I PUNIM ANGAŽMANOM

Katarina Doršner još je jednom izabrana na mjesto predsjednice u gradskom kotaru Pile-Kono, a s nama je podijelila razmišljanja o odrađenim projektima u prošlom mandatu. 

xcvbnm

„Radili smo otvorenim srcem i punim angažmanom, sretni što živimo u demokraciji i pridonosimo joj. U našoj mikrolokaciji borili smo se za uređenje prostora. Zadovoljna sam i cijenim dobru suradnju koju smo imali s građanima. Zaista, u našem gradu ima krasnih, kompetentnih ljudi koji njeguju dobre običaje i voljni su se angažirati“, govori Doršner i naglašava kako je gradska uprava odlučivanje o zajedničkim pitanjima prenijela na najniži mogući stupanj društvene organizacije, a to su u političkom životu kotarevi.

„Protekle četiri godine zaživjeli smo u zajednici, pokrenuli puno operativnih projekata i brinuli smo o sigurnosti stanovnika. Redovito smo se odazivali akcijama nadziranja brzine kretanja vozila i davali smo svoje prijedloge kontrolnih točaka u kotaru. Održali smo sastanak s HGSS-om o povećanju sigurnosti predjela kotara i definirali rizične točke kao na primjer Boninovo i dio Danača na koje smo postavili zaštitne ograde i obavijesne tablice“, navodi brojne ostvarene projekte Doršner.

Osim toga, naglašava i kako su redovno pratili stanje na plažama i poticali uređenje s udrugama Penatur, Danče i grupom Boninovo.

NA PRIJEDLOG KOTARA UPRAVO SE UREĐUJE POSAT

„Na prijedlog kotara prišlo se uređenju platoa Brsalja i nogostupa Ulice branitelja Dubrovnika sve do ženskog učeničkog doma. Inicijatori smo restauracije skalina ulice Uz Posat koja je upravo u tijeku. Kontaktirali smo poduzeće Vodovod oko stanja vodoopskrbne mreže u parku Gradac i Bogišić za slučaj požara“, ističe Doršner.

Naglašava i kako su sudjelovali u dogovorima oko uspostavljanja zona parkiranja isključivo za stanovnike grada. Također su i odgovarali na zahtjeve Vijeća za dodjelu koncesijskih odobrenja Grada Dubrovnika i sudjelovali u odlučivanju. 

„Poseban fokus nam je na očuvanju zelenih površina i dječjih igrališta. Održali smo sastanak u poduzeću Vrtlar na temu zelenih površina kotara, sadnje novih stabala autohtonih vrsta i uređenja parka Bogišić te smo uredili dječje igralište u Bogišićevom parku“, govori i dodaje kako su potaknuli osvjetljenje sportskog igrališta na Ilijinoj glavici.

Osim toga ističe i kako su zagovarali pred Gradom ideju samostana Danče o izgradnji kanalizacijske mreže i predlagali rješenja za izgradnju novih parkirališta za mještane, kao na primjer na lokaciji iznad Vodovoda. 

„Organizirano smo obilazili dijelove kotara, posebno Konala vezano uz obnovu komunalne infrastrukture, posebno odvodnih kanala za oborinske vode“, naglašava Doršner.

Ističe i kako im je bilo posebno važno obnoviti sakralne objekte u kotaru, kapelice i crkve i sačuvati tu baštinu. Poticali su obnovu kapelica sv. Elizabete i sv Roka, pa su na crkvici sv. Roka započeli radovi konzervacije.

„Bili smo i društveno aktivni, u travnju 2019. godine pred Uskrs, organizirali smo s Caritasom i Crvenim križem humanitarnu akciju za korisnike pučke kuhinje. Uključili smo u akciju učenike naše škole Marin Držić i oni su vrlo kreativno ukrasili čestitkama za Uskrs“, priča Doršner i dodaje kako su uspostavili dobru suradnju s Gradom zbog čega je ideja kotara, prema njenom mišljenju, zaživjela.

„Mandat su obilježile i tri godine pandemije, straha, neizvjesnosti što je djelomično usporilo realizaciju nekih zacrtanih ciljeva. Želja nam je u novom mandatu uspostaviti veću suradnju kotara s odgojno obrazovnim i visokoobrazovnim ustanovama u okruženju i uključiti mlade jer njihove ideje mogu obogatiti zajednicu i istovremeno poticati na sve šire obrazovanje jer je to dobar ulog koji se sigurno vraća sredini. Želimo također uključiti i domove za starije jer svojim iskustvom i životnom mudrošću mogu oplemeniti rad kotara“, zaključuje Doršner.

'KOTARI SU NAJBITNIJA RAZINA UPRAVLJANJA'

Bivši predsjednik kotarskog vijeća u gradskom kotaru Ploče-Iza Grada Srđan Obad osvrnuo se na četiri godine mandata i na promjene koje su se dogodile zahvaljujući angažmanu kotara. 

Goran Mratinović

„Kotari su bitni za grad i građane. Iako neki smatraju kako je to najniža razina upravljanja, ona je najbitnija baš zato što su građani direktno uključeni u davanje prijedloga i donošenje odluka“, govori Obad.

„Kroz period od četiri godine organizirali smo zborove građana i uspostavili vijeće za prevenciju kriminaliteta u Lazaretima, a sastanci su bili popraćeni velikim auditorijem građana“, ističe Obad.

INICIJATIVA SANACIJE TERENA NA PLOČAMA

Govori i kako je jedan od prioriteta građana bilo pokretanje pitanja terena na Pločama kako bi se sanirao i osposobio, a Obad govori i kako je taj projekt ušao u proračun Grada za 2023. godinu. 

„Prema izjavi gradonačelnika, teren bi trebao biti dovršen do 1. lipnja. Isto tako utjecali smo na izmjene GUP-a što je jako bitno. Iako ljudi smatraju kako su kotarevi krpanje rupa, to nije istina. Kotarevi su uključeni u prijedloge izmjena GUP-a koji bi trebao biti donesen u iduće četiri godine. Puno smo utjecali na javnim raspravama kod PPU-a koji su se pojavljivali za vrijeme naših mandata. S građanima smo davali prijedloge za uvrštenje koji su od javnog značaja“, navodi Obad.  

PLAŽA BELVEDER JE JAVNA ZAHVALJUJUĆI KOTARU 

Prokomentirao je i na koje je projekte i poteze najponosniji.

„Naš ponos je to što smo plažu Belveder, koja nije bila uvrštena u javne plaže, uvrstili u javnu plažu i dali joj namjenu. Sve sigurnosne mjere koje su potrebne da bi jedna plaža funkcionirala smo odradili i uspjeli smo doprinijeti da se to dogodi“, govori. 

„Na samom početku mandata, a zahvaljujući zajedničkim snagama kotareva Grad i Ploče-Iza Grada te Grada Dubrovnika, donijeta je odluka o povlaštenim parkirnim karticama, odnosno o parkiranju domicilnog stanovništva u kritičnoj zoni grada Dubrovnika, tako da je ostao samo jedan parking u kotaru Ploče koji se naplaćuje i to je super stvar za građane“, zaključuje Obad. 

Nakon razgovora s našim sugovornicima jasnije je što sve članovi kotarskog vijeća rade i kako je to često 'mijenjanje sijalice', ali ono se nikako ne može percipirati kao početak i kraj njihovog djelovanja. Oni prvenstveno imaju obvezu učiniti svoj kvart boljim za sugrađane, a nerijetko su i spona putem koje se prenosi glas građana na visoku razinu. Kvartovski domari dakle zasigurno nisu, a jesu li politički asovi, to će se kristalizirati na idućim izborima. 

*Objavljeno u tiskanom izdanju Dubrovačkog dnevnika

Popularni Članci