U obrazloženju te odluke navodi se kako je daljnja provedba postupka sanacije tih ustanova neodrživa i neopravdana jer nisu postignuti zadani ciljevi, pa se model sanacije pokazao neuspješnim.

Nova zdravstvena administracija pritom se poziva na nalaz Državne revizije za 2015. u kojem stoji da nisu postignuti ciljevi sanacije, koji se odnose na svođenje rokova ispunjavanja novčanih obveza u rokove utvrđene zakonom te reorganizaciju i racionalizaciju poslovanja kako bi se osigurala stabilnost poslovanja, iako su za to utrošena značajna sredstava, jer su i dalje velike dospjele obveze tih ustanova i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, piše iPress hr.

Prihvati li Sabor predložene dopune Zakona o sanaciji, osnivačka prava nad zdravstvenim ustanovama bit će vraćena osnivačima, a sadašnji sanacijski upravitelji i sanacijska vijeća prestat će upravljati ustanovama. Osnivač će najkasnije u roku 15 dana od stupanja odluke na snagu morati imenovati članove upravnog vijeća ustanova, pri čemu će ravnatelje imenovati uz suglasnost ministra zdravlja.

Nakić očekuje da će njegov prijedlog Sabor podržati u roku mjesec dana budući je potpuno jasno da cilj zakona nije postignut jer su bolnice i nakon financijske sanacije, u ukupnom iznosu od 5,3 milijarde kuna, opet stvorile novi dug, piše iPress hr.

'Jasno da županije ne mogu same vraćati te dugove, ali lokalna samouprava mora imati puno više utjecaja na upravljanje bolnicama. Mislim da zajedno sa županijama trebamo pronaći model za financijsku stabilizaciju tih bolnica i plan kako vraćati dugove', rekao je ministar za Hinu.

U sanaciju, koju je pokrenula prethodna Vlada 2013. godine, ušlo je devet kliničkih bolnica čiji je osnivač država, te 22 zdravstvene ustanove čiji su osnivači županije - 18 općih bolnica, 2 specijalne bolnice i 2 doma zdravlja. Sanacija je obuhvaćala obveze i potraživanja tih ustanova koje su utvrđene na dan 31. prosinca 2012. godine, prenosi iPress hr.