test

Terezina Orlić: Županiju dobro poznajem, s njenim problemima sam se suočila kroz posao, vrijeme je za zaokret i bolje normalno

Autor: Aida Čakić Autori fotografija: Lucija Komaić
Bivša predsjednica županijske HGK godinama se bavila problemima gospodarstva i poduzetnika s juga, a sad kroz svoj program nudi rješenja za nagomilane probleme.

Terezina Orlić, nakon što je bila na prošlim izborima kandidatkinja Dubrovačkog demokratskog sabora za gradonačelnicu Dubrovnika te odradila mandat u Gradskom vijeću, ovaj put ima novi cilj, a to je postati županica. Bila je 14 godina na čelu Županijske komore Dubrovnik Hrvatske gospodarske komore stoga je logično kako u ovom izbornom natjecanju najviše igra na kartu bogatog iskustva u gospodarstvu. Pandemija je ostavila snažne negativne posljedice na gospodarstvo Dubrovačko - neretvanske županije, a Terezina Orlić iznijela je rješenja koja bi prema njezinom mišljenju znatno pomogla u ovim trenucima. Razgovarali smo i o brojnim drugim pitanjima poput Centra za gospodarenje otpadom, problemima u zdravstvu i turizmu, ali i predsjedniku stranke Peru Vićanu.

Jedina ste žena – kandidatkinja za županicu, ali bolje nije ni na gradskoj razini, kao ni u drugim općinama i gradovima. Što mislite zašto je to tako? Zašto je politika u nas često 'muška igra' i kako to promijeniti?

- Generalno smatram da je teško potaknuti ljude na uključivanje u politiku, jer ona nažalost ima negativan kontekst pa se izjednačava s privatnim interesom, a trebala bi biti u javnom interesu. Kad još tomu dodate pitanje žena, apsolutno u našem društvu vlada stereotip da je ženi mjesto doma. Žena se u međuvremenu obrazovala pa joj je dopušteno raditi, a evo sad bi ušla i u politiku... Zbog svih tih razloga žene nemaju hrabrosti, slomljena im je samouvjerenost, boje se kritika u društvu. Proces promjene je dug, ali on polako ide naprijed i stereotipi se ruše. Moje mišljenje je da je žena neiskorišten potencijal u poslovnom i političkom smislu, opredijeljena je za timski rad, nema egotripa i čini mi se da bolje bira suradnike, jer ima bolji instinkt. Kvote na izbornim listama su jedan od alata kojim se političke stranke prisiljavaju da stave žene na liste, ali osim toga žene trebaju podići glavu i svijest i krenuti naprijed.

Bili ste gradska vijećnica u prošlom sazivu. Je li vas politika razočarala ili su ispunjena vaša očekivanja?

- U politici kao i u životu treba imati realna očekivanja. Politika je nešto što je umijeće mogućeg u datim okolnosti. Da su bile neke druge okolnosti, vjerojatno bi moje zadovoljstvo bilo veće u radu Gradskog vijeća, međutim prošle su četiri godine i sad je novi ciklus. Dobila sam prijedlog za novu izbornu utrku i ovo mi je izazov da dam svoj doprinos javnom interesu. Županiju dobro poznajem, prošla sam cijeli teritorij kroz posao i privatno, čitavo vrijeme sam suočena s problemima poduzetnika i stanovnika županije pa mislim da mogu pronaći rješenja problema koji se gomilaju sve ove godine.

Lucija Komaić

Je li Dubrovačko-neretvanska županija uspješna?

- Sve ovisi s koje strane to gledate i kako se tumače brojke koje su odraz uspješnosti. Po statistici   imamo najveći porast BDP-a u zadnje tri-četiri godine, jer smo imali dobra turistička kretanja. Mala smo županija po broju stanovnika, onda su i brojke po broju stanovnika dobre gledajući uspješnost drugih županija. Ako se gleda uspješnost po korištenju EU fondova, mi smo druga regija po uspješnosti jer imamo 5,1 milijardu eura uloženih sredstava, ali to se odnosi na dva velika infrastrukturna projekta Pelješki most i Zračnu luku. U tom slučaju brojke govore o uspješnosti, međutim nije dobro kad pogledate druge pokazatelje poput prerađivačke industrije gdje imamo samo jedan i po posto bruto dodane vrijednosti učešća u strukturi gospodarstva Županije i to je najmanja vrijednost udjela prerađivačke industrije u usporedbi s ostalim županijama u RH. Po robnoj razmjeni smo na zadnjem mjestu, demografska slika je dobra, ali imamo 5 posto manje diplomiranih studenata. Brojke idućih godina bit će sigurno negativnije jer smo po strukturi gospodarstva vezani za turizam kao monokulture.

Što treba promijeniti? Nudite li vi u svom programu novi model upravljanja, je li potreban radikalni zaokret ili pak korekcije?

- Moramo promijeniti strukturu gospodarstva. Došli smo do toga da moramo napraviti silom prilika  zaokret i ovo gledam kao priliku.  Moramo imati drugačiji turizam, govoriti o kvaliteti, svim oblicima selektivnog turizma. Imamo jako dobru strukturu smještaja koji su stvarali poduzetnici s osobnim kapitalom, a infrastruktura to nije pratila. Destinacija smo koja ima najviše smještaja s pet zvjezdica, a projekt brze ceste Zračna luka - Grad godinama nije napravljen. Značajna smo luka na Mediteranu za kruzere, ali nemamo putnički terminal. Brojne su kontradiktornosti i neusklađenosti.  Potrebno je infrastrukturno staviti stvari na razinu kvalitete 5 plus. Kada se govori o promjenama moramo ići u pravcu proizvodnje, poljoprivrede – samodostatnosti.

Što je negativno u Županiji?

- Kroz svoj rad uočila sam kako je permanentno prisutna tromost administracije i neodgovornost. U tom području je potrebno napraviti snažnu promjenu. Poznajem čovjeka koji je poljoprivrednik, bavi se stočarstvom, i izgubio je preko milijun kuna radi nerada administracije. On dobije te novce iz EU fondova, a radi nečijeg nerada nakon par mjeseci taj iznos mora vratiti jer činovnici nisu odradili posao kako treba. Navodim samo jedan od primjera neučinkovinosti i nerada administracije.

Dugo godina ste bili na čelu županijske HGK. Problemi poduzetništva, poduzetnika i općenito gospodarstva na jugu su vam dobro poznati. Sjećate se i poslijeratnih godina, kao i razdoblja prije desetak godina kad je svijet globalno pogodila gospodarska kriza. I sad smo opet u kriznom razdoblju. Mogu li se ova razdoblja usporediti ovdje na jugu?

- Teško je preslikati to stanje, neke stvari su slične, ali taj poslijeratni period je bio ipak drugačiji. Tada smo samo mi bili u ratu, pomoć je bila značajna od strane svijeta, sredstva za obnovu su bila velika, vladalo je s ljudske strane zajedništvo. Sad su stvari više zasnovane na individualnoj razini i ljudi su se povukli u sebe. Nakon rata su ozbiljnije brojke bile vidljive tek 2003. godine i kasnije. Nakon obnove uslijedila je loša pretvorba pa je zatim došla gospodarska kriza. Nakon svega toga, počeo se događati turizam koji je krenuo i nekako smo to iskompenzirali. Mislim da nismo iskoristili priliku za zaokret u nekim drugim politikama. Cjelokupna poljoprivreda RH je na nivou 30 posto prosjeka EU. U ovoj globalnoj krizi iz dana u dan ne znate s čime se susrećemo jer se informacije mijenjaju iz dana u dan. To su te razlike u krizama. U ekonomskom smislu, krize se javljaju ciklički svako sedam do deset godina i moramo biti spremni na poremećaje, ali ova kriza danas je zahvatila cijeli svijet, a ovdje na jugu osjećamo je snažno jer smo veliki dio naših gospodarskih aktivnosti podredili slobodi kretanja ljudi i usluga u turizmu - koju sada nemamo.

Sigurno u svom programu imate ideje i planove kako pomoći turističkom sektoru. Možete li nam navesti neke stavke?

- Pandemija je velika neizvjesnost. Podržavam misao jednog ekonomista koji je rekao kako je procijepljenost veliki pokazatelj da bi se stvari mogle mijenjati. Moramo imati 70 do 80 posto procijepljenosti sveukupnog stanovništva i onog momenta kad se to dogodi proći će godina dana kako bi  svi bili sigurni kako nema zaraze i tek onda će krenuti putovanja, jer ljudi će biti željni vraćanja na stare navike i potrebe. Imamo dvije opcije što činiti u tom razdoblju - čekati ili raditi neke druge politike. Ja smatram kako trebamo raditi promjene. Sada je najvažnije ući u „zelenu zonu“ - da županija bude sigurna za nas pa onda i za naše posjetitelje – turiste. Nužno je procjepljivanje svih turističkih djelatnika i onih koji imaju brojne socijalne kontakte, stoga je potrebno tražiti dodatnu količinu cjepiva jer smo najugroženija županija. Osim toga, sve upute vezane za Covid, na stranicama svih institucija, moraju biti precizne i napisane na engleskom jeziku. Moramo znati dobro koristiti Google alat i da su sve „covid“  informacije, uključujući linkove, minimalno na engleskom jeziku, da su procedure jasne, cijene PCR testova, za koje predlažem da bude 5 kuna veće od cijene koštanja. Trebaju se znati pravila oko karantene, gdje je organiziran smještaj za eventualno oboljele turiste i tko to plaća... Treba poticati da se poslovi odrađuju online putem, a marketing proširiti na ona tržišta koja nisu do sad bila tradicionalna, a koja se nalaze u okviru 1000 kilometara udaljenosti od županije, u slučaju da „zakaže“ avio promet.

Lucija Komaić

Koje potencijale za razvoj ima Dubrovačko - neretvanska županija?

- Veliki sam fokus u kampanji stavila na razvoj. Držim da je turizam i dalje naša gospodarska okosnica   jer zato imamo kulturnu i prirodnu predispoziciju, dobro pozicioniran privatni sektor, smještajnu infrastrukturu. No, kakav smo turizam imali? Jesmo li plasirali naše proizvode, jesmo li dovoljno iskoristili naš kulturni potencijal, znanje, je li turizam bio platforma za plasiranje našeg proizvoda. Nismo!

Razvijat ćemo i ostale grane za koje imamo potencijale - naročito poljoprivredu, marikulturu i ribarstvo,  stočarstvo koje bi nam trebale osigurati samodostatnost, a onda plasman i kroz turističku ponudu.

Napravit ćemo strateške dokumente: Strategiju razvoja poljoprivrede, Strategiju razvoja ribarstva i marikulture te ruralnog područja. Nakon strategija rade se akcijski planovi i onda možemo dobiti sredstva EU koja su izdašna baš za ove sektore.

Poljoprivredno zemljište ima brojne probleme poput neriješenih vlasničkih odnosa i usitnjenosti parcela. Primjerice, europska sredstva daju se privatnoj osobi, OPG-u, ukoliko je zakup poljoprivrednog zemljišta minimalno 15 godina, jer u Neretvi to traje znatno kraće, odnosno od dvije do pet godina. Govori se o udruživanju proizvođača, ali se to nije dogodilo, kao što nije organiziran ni otkup proizvoda. Potrebno je stimulirati domaću proizvodnju „tihim mjerama“ kao što je manja stopa poreza za domaće proizvode, osigurati otkup, pregovarati s trgovačkim lancima, inzistirati na eko proizvodnji. Kroz sve to se može oživjeti poljoprivreda i napraviti iskorak.

Vaša stranka je predstavila ambiciozan projekt doma za umirovljenike na Medarevu. Koliko bi vremena bilo potrebno za to i je li doista moguće realizirati sve što ste naveli?

- Tužno je da je zadnji dom za starije koji je ispod stare bolnice izgrađen 1970. godine. Koliko je odgovorno reći da će onaj na Medarevu biti učinjen za dvije, tri ili četiri godine nisam sigurna, jer to nije moguće precizirati danas zbog situacije s korona krizom. Svi veliki projekti nisu bili realizirani iz više razloga, a prvenstveno zbog nerada i neodgovornosti administracije. Dom umirovljenika kraj Opće bolnice jest veliki projekt koji bi trebalo realizirati s kvalitetnim javno privatnim partnerstvom i sredstvima socijalnih fondova EU. Predstoji nam izrada cjelokupne dokumentacije kao priprema za apliciranje na EU fondove.

I Opću bolnicu planirate ojačati. Je li zdravstvo najveći problem u Županiji?

- Imamo niz velikih problema, a ono je jedan od većih. Najveći problem zdravstva, osim dugova, je manjak medicinskog osoblja. Možete sagraditi brojnu infrastrukturu i osigurati opremu, ali bez osoblja to ništa ne vrijedi. Zalagat ćemo se da zadržimo ove mlade djelatnike koji su ovdje, ali i privučemo i vratimo one koji završavaju fakultete ove struke. To se može kroz rješavanje egzistencijalnih problema poput stambenih. Mladi čovjek se mora moći vratiti u županiju i ovdje živjeti i raditi. Grad i Županija su pokrenuli procese i to treba hitno riješiti. Zastrašujuć je jedan podatak, a to je kako u primarnoj zdravstvenoj zaštiti preko pola liječnika ima preko 55 godina. Treba brzo reagirati.

S druge strane imamo mlade i problem školstva. Kako poboljšati njihov položaj?

- Naše škole su inače zastarjele i malo je sagrađeno novih. U ovom trenutku bi trebalo napraviti digitalizaciju školstva i moramo omogućiti da svako dijete ima adekvatnu opremu i treba educirati nastavnike. Uz opremu treba ojačati i mrežu širokopojasnog interneta u svim mjestima u županiji. Neusklađenost obrazovnog sustava s gospodarskim i tržištem rada je evidentna te i to treba promijeniti.

Što mislite o projektu Centra za gospodarenje otpadom? U tijeku su postupci javne nabave. Europska sredstva su riješena. Ipak, postoje dvojbe vezane uz zaštitu okoliša, Malostonski zaljev...

- Bitno je znati da je otpad iz cijele županije usmjeren na ovaj Centar. Postavljaju se pitanja eventualnog zagađenja Malostonskog zaljeva te problem odvajanja otpada. Malostonski zaljev je dio našeg identiteta i treba dovesti brojne neovisne stručnjake da kažu svoje mišljenje. Već sad imamo brojne kontradiktornosti i to pitanje treba maknuti iz rasprave i raščistiti je li to opasnost ili ne. Moramo znati na čemu smo. Ne smijemo zatrpati Lučino razdolje kao Grabovicu.

Lucija Komaić

Dubrovački demokratski sabor je lokalna stranka koja u ove izbore ide sa sloganom 'Obični ljudi za obične ljude'. Što 'običan čovjek' u županiji može očekivati od vaše politike?

- Svi smo se susreli u poslovnom ili privatnim životima da administracija često ne radi za svoje građane. 'Običan' čovjek nema nikoga koga bi zazvao na telefon da mu se nešto učini. Takva nas je većina. Trebamo otvoriti vrata svima, rješavati probleme odmah i to je ono što želimo učiniti s administracijom koja mora biti na usluzi svim građanima DNŽ. Ne kažem da nema onih koji odrade svoj posao, ali većinom se susrećemo s onima koji kažu - dođite za 15 dana, a odgovora nema.

Pero Vićan je posebna figura dubrovačke politike, može se reći nedvojbeno da se radi o dominantnoj osobi. Ali, u ovim izborima izgleda kao da se okružio s mnogo žena. Kako teče kampanja? Ima li prijepora, čija je na kraju 'zadnja' i uvažava li vaše stavove i zaključke?

- Žene s kojima se okružio su odgovorne, vrijedne i stručne te imamo normalnu konverzaciju i nema prepreka za iznošenje mišljenja i realizaciju. Kada govorimo u političkom smislu, on je predsjednik stranke i onda je ipak njegova zadnja. Onaj tko je na čelu stranke, on je zaslužan za dobre politike, rezultate, ali je i odgovoran za lošije rezultate.

Vaša djeca su odrasla, ali imate unuke, koje sigurno čuvate uz sve svoje obaveze i aktivnu politiku. Koliko je danas teško općenito bilo kojoj ženi, bilo koje generacije uskladiti sve obaveze? Kako se vi nosite s tim?

- Cijeli sam život u višeslojnim ulogama, ali važna je organizacija i pomoći ukućana kao i šireg dijela obitelji. Od mladosti sam naučila tako funkcionirati i čini mi se da bolje radim kad imam više obaveza nego kad imam mnogo vremena pa ne znam što ću.

Vidite li se na čelu Županijske skupštine kao što je to bila DDS-ova Vilma Kosović?

- O tome niti razmišljamo, niti razgovaramo, fokusirani smo na izbore i što bolji rezultat, a sve ostalo ćemo vidjeti.

 *Intervju je objavljen u tiskanom izdanju Dubrovački dnevnik Petkom

Popularni Članci