Govori nam kako je rastanak bio emotivan, nedostajat će jedni drugima, ali radne kolege su sretne zbog njenog uspjeha, jer su je podržavali tijekom cijelog procesa kandidature pa sve do izbora za gradonačelnicu Korčule. Ova 40-godišnja SDP-ovka pobijedila je u prvom krugu HDZ-ovog Andriju Fabrisa koji je upravljao gradom dva mandata. U razgovoru za Dubrovački dnevnik otkrila je kako joj je to pošlo za rukom, što prvo planira napraviti i kako vidi Korčulu nakon četiri godine.

Nakon izbornog rezultata kazali ste kako je ovo 'pobjeda korčulanskih žena'. Što vam znači taj pokazatelj da su Korčulani izabrali ženu da ih predstavlja i vodi?

-Mislim da to najviše pokazuje koliko je grad otvoren, jer se ljudi su nisu libili zaokružiti ženu. To pokazuje dobre trendove, jer nažalost to nije čest slučaj. Inače Korčulu doživljavam kao otvoren grad, ima iznimaka kao i posvuda. Ja sam tu odrasla i mislim da iz grada ne izlaze ljudi šćućureni u nekim čahurama. Korčula je odgojila i proizvela dosta dobrih i otvorenih umova, poznata je da ima veliki broj intelektualaca, umjetnika... Nadam se da će Grad postati još otvoreniji u svakom pogledu, a prvenstveno mislim politički i funkcionalno. Namjeravam otvoriti gradsku upravo prema ljudima, jer to nam je jako potrebno.

Kako ste uopće uspjeli pobijediti HDZ? Nama u Dubrovniku se činilo kako je Korčula 'utvrda' HDZ-a.

-Ma nije Korčula utvrda HDZ-a. U Korčuli su uvijek pobjeđivali i HDZ i SDP, a ovaj put Korčulani su izabrali da dođe do promjene. Mislim da bazično nisu bili zadovoljni najviše s onim koliko se ulaže u njihove primarne potrebe. Možda se više radilo na nekim većim stvarima i infrastrukturnim projektima, što je dobro, to ću uvijek pozdraviti. S druge strane zanemarile su se osnovne potrebe otočnog stanovništva. Sustavno se zaboravljalo na to i zanemarivao se grad u cjelini; njegova sela i okolica. Ljudi su se počeli osjećati kao građani drugoga reda. To se nije događalo preko noći nego ta atmosfera ovdje vlada već duže vremena.

Čime ste vi osvojili građane? Kakva je bila kampanja?

-Ja sam ponudila rješenje za navedene probleme. Kampanja je bila poprilično pristojna, s moje strane izrazito afirmativna, nudila sam ljudima odgovore na pitanja koja su ih zanimala. Mislim da sam pokazala da znam koji su to problemi koji muče naše sugrađane. Krenula sam od sebe i gledala što meni kao građaninu smeta već godinama. Moram reći kako sve to nije u potpunosti krivnja HDZ-a. Počela sam pričati o onome što se propustilo riješiti, a moglo se. Tako sam otvorila dijalog o tim pitanjima. Kampanja je bila samo preko interneta zbog epidemiološkim mjera i očito sam tako uspjela doprijeti do ljudi.

Iza vas je tek tjedan dana na novom poslu. Što ćete prvo uraditi u narednom periodu?

-Prvo treba vidjeti što me dočekalo i sve to dobro analizirati. To je normalan proces i svaka osoba koja je ozbiljna i preuzme ovakvu dužnost mora vidjeti na čemu je, posebno financijski. Iza nas je teška covid godina i postoje razne nepravilnosti u radu komunalnog poduzeća; moramo sanirati ilegalne deponije. Sve to treba staviti na papir i vidjeti što nas čeka. Prvo što moramo napraviti je nastavak pripreme za turističku sezonu. To je započeto, ali izbori su taj tijek poremetili. Ispred nas je nikad zahtjevnija turistička godina.

Zašto ste se odlučili baš sad kandidirati za gradonačelnicu? I kako to da ste se upustili u političke vode kroz SDP?

-Bila sam aktivna u politici i prije, a sad sam se odlučila kandidirati, jer sam osjetila potrebu da je ovo taj trenutak u kojemu bih mogla donijeti promjenu. Uvijek sam upozoravala na neke probleme, jer kada nešto vidim ja 'navijam' sve dok se taj problem ne riješi. Kasnije sam shvatila da sam ja ta koja nešto može promijeniti i to najbolje. Inače sam predsjednica Mjesnog odbora i vidjela sam koliko energije trošim u prazno pa sam zaključila - ako bih tu svoju energiju drugačije usmjerila, iz neke druge pozicije, stvarno bih mogla nešto promijeniti, a ne samo druge kriviti. Moja radna energija je ogromna! Dolazim iz sredine koja je poprilično zanemarena i na primjeru moga Račišća može se puno toga iščitati. Najčešće je to kako je lako ostati zanemaren, ako nemate nekoga tko za vas govori. Shvatila sam i kako politika uvijek gura svoje, a tuđe gazi. Meni se to ne sviđa i to me uvijek ljutilo, bilo koja vlast da je u pitanju.

Predstavlja li vam izazov voditi grad za vrijeme krize uzrokovane pandemijom koronavirusa? Turizam je doživio pravi fijasko, a Korčula najviše prihoda ostvari upravo od turista. Sve to znači da u gradskoj blagajni nećete imati čime previše raspolagati.

-Ja se ničega ne bojim pa ni ove sezone. Utjecat ćemo na trendove koliko mognemo, ali ono što je doista u našim rukama je da pripremimo stvari na koje možemo utjecati i tu ima dosta prostora. Sezona se priprema znatno ranije i Turistička zajednica je aktivna, a sada i u boljoj komunikaciji na cjielom otoku, što smatram odličnom promjenom, a mi moramo izvući najbolje od onoga što nam dođe. Moramo se potruditi za jednu dobru atmosferu, za dobro stanje u komunalnom redu i slične stvari. Sve nas je iznenadila prošla sezona, ali ova nije smjela. Nisam zadovoljna s komunikacijom prema vani kao i tome da nismo imali nikakve sastanke s poduzetnicima i mjesnim odborima. To sve kao i priprema sezone je prva stvar na koju treba prionuti.

Gledajući dugoročno može li se nešto učiniti ili pokrenuti trendovi da Korčula ne bude previše ovisna o turizmu?

-Tako je kako je, mi od toga ne možemo više pobjeći. Turizam je naša najvažnija gospodarska grana. Možemo plakati nad time koliko god hoćemo, ali to su svjetski trendovi i državne politike koje su doprinijela takvom razvoju. Imamo strategiju razvoja koja se u jednom dijelu provodi, a u drugom ne. Cilj nam je, kao i većini, da nam dolaze gosti veće platežne moći i duže ostaju, ali moramo raditi na tome da oni konzumiraju domaće proizvode i našu kulturu. To je onda pravi turizam.

Koji su najveći problemi u Korčuli?

-Guši nas promet kao i nedostatak parkirnih mjesta, loša prometna infrastruktura i neka prometna rješenja. Imamo problem s otpadnim vodama, kao i svi dalmatinski gradovi. Nešto se pokrenulo s projektnom dokumentacijom, ali nisu sva rješenja najsretnija i to možemo popraviti. Kao i svaki otok muči nas nedovoljan broj veza. Mi smo ipak u prednosti kad vidim neke druge otoke, ali težimo biti još i bolji. Imamo veliki problem s upravljanjem otpada. Jedan od problema je i depopulacija, mora se pronaći način kako zadržati mlade na otoku, a najbolji put za to je da se razvija poduzetništvo.

Što je mladima potrebno da se odluče živjeti u Korčuli?

-Važni su im sport, općenito životna perspektiva, školovanje i zaposlenje. Važno je ostati u kontaktu s onima koji pođu na školovanje, stipendirati ona zanimanja koja su potrebna otoku i tako mlade vratiti i dati im perspektivu i nadu da se napokon osjećaju da ne moraju biti privrženi nekoj stranci da bi se vratili i tako dobili posao.

Kakva je vama Korčula kao mjesto za život?

-Ja ne mogu zamisliti bolje mjesto za život. Ali moram se potruditi da ne izgubimo prednosti koje mala sredina pruža. Počeo nas je gušiti promet, turizam, nedostaje reda... Turizam mora biti podnošljiv domaćem čovjeku. S obzirom na tradiciju i prirodne preduvjete, nema boljeg mjesta za život