Za početak, ono najvažnije i najaktualnije, sezona je tu.  Znamo li što nas točno čeka? Koje aktivnosti provodite? 

Sezona je zapravo u manjem segmentu već počela. Iako još nisu otvorene granice Velike Britanije otkud očekujemo najveći broj gostiju, u Gradu ih već ima što je naznaka početka oporavka. U ovom trenutku Dubrovnik je povezan s osam međunarodnih letova, kako budemo ulazili u lipanj, taj broj će svakodnevno rasti.  Cijelo vrijeme lock downa kontinuirano se oglašavamo na tržištima Velike Britanije i Amerike. Vrlo često smo bili izloženi političkim napadima, pokudama čak i ruganju zbog takve naše odluke međutim danas je vidljivo da smo bili u pravu. Po prvi put nakon Domovinskog rata u Dubrovnik od ove sezone šest puta tjednom dolaze avioni direktno iz Amerike. Nakon deset godina ponovno ćemo biti povezani direktnim letom iz Moskve dok će KLM nakon 32 godine povezivati Dubrovnik s Amsterdamom svaki dan tijekom turističke sezone. Prve kruzere očekujemo početkom lipnja, a ono što je najvažnije brojka zaraženih pada, sve je manje ljudi hospitalizirano u bolnici, procijepili smo 24 posto ukupne populacije grada Dubrovnika i vjerujem da korona kriza polako, ali sigurno ide svom kraju. Stoga sam optimističan i očekujem da ćemo u sezoni 2021 zabilježiti 60 posto noćenja 2019. godine.

Dvije godine bez značajnijih turističkih priljeva su ogroman problem za svih nas. Možemo krenuti s Gradom i gradskim financijama, kreditima i zaduženjima. A to najviše i kritiziraju politički oponenti. Kakvo je stanje gradskih financija? Kakvo je stanje financija u trgovačkim društvima i ustanovama u vlasništvu Grada?

Zanimljivo je da kritike dolaze i od onih koji su promovirali lažnu ideju Dubrovnika kao grada proračunskog izobilja dok su iza sebe ostavili ceste pune rupa, cijela naselja bez riješene kanalizacije, nepripremljene projekte i jedan sveopći kaos. Unatoč zdravstvenoj i financijskoj krizi Grad u kontinuitetu posluje pozitivno, a financijska stabilnost nije ugrožena. Stanje u gradskim društvima i ustanovama sada je bolje nego što je to bio slučaj 2017. po preuzimanju odgovornosti za Grad.

Jesu li i zašto ova zaduženja bila potrebna? Kakav je daljnji plan s otplatom?

Što se tiče kredita, to je uobičajen način financiranja velikih kapitalnih investicija. Dakle, nije moguće izgraditi novu prometnicu dugu dva kilometra ili iz temelja podići novu školu samo na vlastitim sredstvima. Zato koristimo kreditno zaduženje, ali i bespovratna sredstva iz europskih fondova i nacionalnih izvora na koja ćemo staviti još veći naglasak u drugom mandatu jer će nam biti dostupna nova financijska perspektiva koja u Hrvatsku donosi 22 milijarde eura. Veće oslanjanje na EU fondove otvorit će nam vrata da do kraja mandata uvedemo besplatne javne usluge poput besplatnog vrtića i produženog boravka od 1. do 4. razreda, besplatnog javnog prijevoza, da preuzmemo financiranje dopunskog zdravstvenog osiguranje za sve umirovljenike čije mirovine ne prelaze 3500 kuna te da uvedemo stopu prireza i poreza na potrošnju od 0 posto.

U vašem mandatu Dubrovnik je  dobio ozbiljne novce za projekte od Europske unije,  to i sami često ističete. Oformili ste i novi upravni odjel za fondove na čelu sa Zrinkom Raguž. S obzirom i na njenu poziciju nositeljice liste za pretpostaviti je kako vam je politika  privlačenja tih sredstava i dalje nešto na čemu ćete inzistirati. 

Smatrali smo neopravdanim poziciju bivše vlasti koja potpuno ignorira europska sredstva. Rekli smo da ćemo to promijeniti i jesmo. U nepune četiri godine stigli smo od nule do milijardu kuna, a njima smo obnovili vrtiće i škole, nabavili nove autobuse, obnovili Lazarete. Bez davanja iz proračuna gradimo Lapadsku obalu, a čeka nas gotovo 900 milijuna kuna vrijedno ulaganje u vodoopskrbnu i kanalizacijsku mrežu šireg gradskog područja. Proteklu kriznu godinu nismo proveli besposleni i bavili smo se završavanjem dokumentacije kako bi niz projekata po osiguranju sredstva mogao u realizaciju.

Možete li navesti koji su to  projekti koje  pripremate i planirate realizirati na ovaj način?

Samo za financiranje putem Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije prijavili smo više od 30 projekata čija vrijednost premašuje milijardu kuna. Među njima su azil za životinje, dom umirovljenika ispod Opće bolnice, škola u Mokošici, vrtić Pčelica, stanovi Solitudo, ali i nova multifunkcionalna sportska dvorana u Gospinom polju.

Za Lapadsku obalu su sredstva osigurana, ali je došlo do problema zbog spora s Marinom Frapom, koji su sljedeći potezi? Hoće li europska sredstva doći u pitanje?

U ovom trenutku još nismo primili službeno rješenje Upravnog suda u Splitu, ali ono će stići te će Grad iskoristiti svoje pravo na žalbu. Vjerujemo u pravnu državu i ispravnost naših radova te vjerujemo kako će se u konačnici navedeni spor riješiti u korist Grada. Podsjetit ću da se ova investicija na koju su Dubrovčani čekali gotovo jednako dugo kao i na stabilnu opskrbu pitkom vodom, izvodi uz 70 milijuna kuna bespovratnih europskih i nacionalnih sredstava.  Građani međutim mogu biti mirni, financiranje nije ni najmanje ugroženo, a radovi neće stati. Nećemo ni milimetra odstupiti od naše pozicije jer projekt od javnog interesa izvodimo temeljem pravovaljane građevinske dozvole i za opće dobro. Radovi će se nastaviti rekonstrukcijom druge faze za koju također imamo pravomoćnu građevinsku dozvolu.

Imate zanimljiv slogan u kampanji. Vlast je čast i čast je služiti građanima. Što je po vama to što čini razliku od časnog i nečasnog političara? Jeste li se u ove tri godine susreli s ljudima koji su od vas zahtijevali nešto nečasno? Jeste li  takvo nešto primijetili kod vaših suradnika? 

Obnašanje vlasti i upravljanje Gradom nije ništa drugo nego služenje tom istom Gradu i njegovim građanima. Može vam zvučati poput floskule, ali to je uistinu tako i ako to istinski razumijete i prihvaćate onda možete dobro gospodariti i upravljati. Za vrijeme Dubrovačke Republike plaća knezu bila je upravo čast. Od prvog dana mandata rekao sam da ću voditi politiku 'čistih ruku', otvoreno, transparentno. Različitih pritisaka je bilo i bit će ih, ljudi često imaju nerealna očekivanja, ali moji suradnici i ja dobro znamo kako se i u takvim situacijama postaviti – najbolji interes Grada u svakom se trenutku slijepo slijedi. Od svojih suradnika ne prihvaćam ništa manje.

Što se tiče prošle kampanje, od neostvarenih  projekata tu je azil za životinje. Nije izgrađen u prvoj godini, ali sad se o tome konkretnije govori nakon što je pronađena lokacija.

Azil za životinje naša je obveza, a dugujemo ga i svim vrijednim volonterima i ljubiteljima životinja koji o njima brinu u, malo je reći, neadekvatnim uvjetima. Njima smo se u svakom trenutku trudili biti od pomoći i partneri, slušali smo njihove želje i potrebe te uvijek reagirali, a pokrenuli smo i uspješan projekt sterilizacije uličnih mačaka. Što se tiče izgradnje azila imali smo nekoliko pokušaja pronalaženja lokacije koji su se nažalost izjalovili dok nismo definirali lokaciju na području Grabovice. Potom je istu trebalo uvrstiti u Prostorni plan što je zadnjim izmjenama i učinjeno, završena je sva potrebna dokumentacija i kroz dva mjeseca očekujemo izdavanje građevinske dozvole. Kompleks će se protezati na površini obuhvata od 12 tisuća metara kvadratnih i bit će jedan od najvećih takvih objekata u Europi, dostatan za smještaj 450 životinja, pasa i mačaka.

Pola vašeg mandata obilježile su  turistički rekordne godine, a drugu polovicu borba s pandemijom i njenim posljedicama. Prije je cilj bio suzbiti posljedice prekomjernog turizma, iz čega smo odjednom došli u  fazu da se borimo za svakog gosta. 

Kada smo dobili povjerenje građana i preuzeli kormilo Dubrovniku je prijetio kolaps. S naslovnica najvećih inozemnih medija potencirala se priča o gradu kojeg radi nesnosnih gužvi treba izbjegavati. S druge strane najviše su negodovali građani, kvaliteta života bila je narušena jer je sve bilo podređeno profitu i statistici. Shvatili smo da samo grad sretnih i zadovoljnih građana može biti istinski dobar domaćin. Kao i sada kada dočekujemo prve goste i očekujemo jako dobru sezonu, i tada smo preuzeli inicijativu. Prva smo jedinica lokalne samouprave koja se obratila najvećim svjetskih kruzerskim društvima i rekli smo – gospodo, imamo zajednički problem – nezadovoljne goste i građane te baštinu i infrastrukturu koja se urušava pod takvim pritiscima turističkog prometa. Odmah smo u njima dobili istinske partnere i napravili snažan zaokret prema održivom i odgovornom upravljanju destinacijom. I taman kada smo trebali posve osjetiti benefite tog pristupa našli smo se u situaciji da smo ostali bez gostiju. Kao u scenariju nekog trilera!

Što je s projektom Respect the City u ovom novom normalnom? 

Njegovi postulati su nepromijenjeni i aktualni i dalje. U međuvremenu smo dobili i Plan upravljanja zaštićenom povijesnom jezgrom, a ovaj tim ima znanja, vještine i političke snage da Dubrovnik trajno iznese na put održivosti.

Najviše su u ovom mandatu dizale prašine izmjene GUP-a.  Otišla je i dugogodišnja pročelnica. Koliko su ove posljednje izmjene utjecale na drugačiju politiku izdavanja dozvola?  Iz građevinskih krugova dolaze informacija kako je dosta usporilo izdavanje dozvola, je li to točno?

Grad Dubrovnik i njegove stručne službe uvijek se trude na svaki zahtjev odgovoriti u što kraćem roku, to je uostalom i naša dužnost, a koliko će izdavanje dozvola trajati ne ovisi o nama, nego isključivo o investitorima, pridržavaju li se u svojim projektima pravila koja propisuje urbanistički i prostorno-planski okvir i koliko im je dokumentacija kvalitetno izrađena. Tada problema nema, niti ih smije biti. Nismo mi tu da onemogućujemo razvoj, ali odstupanja od pravila nema. 

Za Dubrovnik je na nekim lokacijama nažalost prekasno, tu se više stanje ne može promijeniti. 

Nažalost, to je točno. Zbog megalomanskih odredbi GUP-a iz 2014. došlo je do neželjene devastacije prostora. Ovim izmjenama i dopunama GUP-a i PPU-a spriječili smo apartmanizaciju, nakaradnu, u nekim slučajevima i grotesknu gradnju, a pokrenutim generalnim izmjenama osigurat ćemo budući sklad u prostoru koji su naši stari znali cijeniti.

Što se tiče nekog urbanističkog razvoja i Dubrovnika budućnosti, tu je svakako zanimljiva lokacija Pobrežje. Cesta je izgrađena, što nas tu dalje još čeka?

Šire područje Pobrežja prema Gornjim selima je gotovo jedino područje na kojem se Dubrovnik može urbano širiti, gdje se mogu razvijati nove stambene zone, to su mjesta gdje mladim obiteljima možemo i moramo omogućiti uvjete za život. Jedna od ključnih investicija je i Park 'n' Ride sustav koji je također planiran na Pobrežju. Riječ je o sustavu koji uključuje uređenje javnog parkirališta za osobna i taksi vozila te autobuse s prometnim priključkom na bivšu županijsku cestu i javnim prijevozom do užeg središta grada čime će se znatno smanjiti pritisak vozila na gradskim ulicama te smanjiti gužve.

Smatrate li onda da je to najvažniji projekt koji je realiziran u vašem mandatu?

Možda ona ne znači puno onim našim sugrađanima koji ne prometuju tim dijelom grada, ali ona je strateški jako značajan projekt i vrijeme će to pokazati. Ne samo zbog toga što stvara podlogu za oplemenjivanje prostora novim zonama za stanovanje i življenje, nego i zato što se realizacijom dionica Osojnik – Ljubač i Mrčevo – Riđica stvara novi alternativni cestovni pravac te se omogućuje razvoj čitavog tog prigradskog područja.

Na što ste najviše ponosni u ove četiri godine?

Najponosniji sam na tim koji je uz mene radio na opravdanju povjerenja građana. Ponosim se  i činjenicom da smo u nešto više od tri godine stigli od nule do milijardu kuna bespovratnih europskih i nacionalnih sredstava, pa tako i timom koji je za taj uspjeh zaslužan. Ne mislim pritom samo na pročelnicu nadležnog upravnog odjela Zrinku Raguž i njene suradnike nego i na sve vrijedne ljude u drugim odjelima i tvrtkama koji su te projekte pripremali i iznijeli. Vesele me i prva škola nakon 35 godina, prvi dom umirovljenika nakon 50, osiguranje pitke vode kroz izgradnju pročistača, što je također višedesetljetni problem, prva ulaganja u sportske kapacitete nakon desetljeća sustavnog zanemarivanja.

Prije nego što se karte poslože za ubuduće, možete li reći sad na kraju kako vam je bilo surađivati sa Željkom Ragužem, a kako s Pero Vićanom? Kakav je tko koalicijski partner?

Suradnja s gospodinom Ragužem od prvog do zadnjeg dana mandata bila je vrlo korektna. Gospodin Raguž je najviše bio skoncentriran na šport i športsku infrastrukturu, a vidljivo je da smo zapravo mi prva gradska uprava u posljednjih 30 godina koja je pokrenula izgradnju sportske infrastrukture s mrtve točke.  Što se tiče gospodina Vićana poznato je da smo se razišli u Vijeću međutim ja nisam osoba koja tjera ili zlopamtilo, nastavili smo daljnju programsku suradnju iako je ona politička izostala te posebno moram istaknuti gospodina Matušića direktora Vodovoda s kojim smo uspješno realizirali dva vrijedna projekta, onaj pročistača vode za piće koji je našim sugrađanima omogućio čistu pitku vodu 365 dana u godini i projekt aglomeracije koji će konačno osigurati da sva područja grada Dubrovnika imaju kanalizacijsku i vodoopskrbnu mrežu.

Rekli ste odavno da vas eventualni treći mandat, ako pobijedite ovoga puta, ne zanima. To često spominjete. Zašto to govorite?

Držim da se u dva četverogodišnja mandata predanim radom može ostvariti puno, zatvoriti krug ulaganja u komunalnu infrastrukturu, omogućiti podlogu za ravnomjeran razvoj svakog dijela grada, uvesti jednosmjensku nastavu u naše škole, standarde u vrtiće, našim umirovljenicima osigurati najbolju skrb, ukratko ispuniti ciljeve koje smo moj tim i ja postavili pred sebe kada smo preuzeli odgovornost. Mislim da nitko nije pretplaćen da bude gradonačelnik na neodređeno vrijeme, ova dužnost je čast i privilegija, ali ona je i obaveza. Upravo iz navedenih razloga nikad ne ističem osobne zasluge za realizirane projekte, naša snaga je u timu, ne u pojedincu.

U problemima su i  građani. Oporavak će biti dug. Što Grad čini za pomoć građanima i poslovnim subjektima pogođenima krizom? Jesu li u planu neke daljnje mjere? 

U ovoj korona krizi kroz paket mjera pomogli smo našim građanima i gospodarstvenicima u iznosu od 150 milijuna kuna. Kroz subvencije za podstanarstvo, novčane pomoći za sugrađane koji su zbog pandemije ostali bez primanja. Gospodarstvenicima putem oslobađanja zakupa javnih površina i prostora, kao i subvencioniranjem najmova poslovnih prostora kod trećih osoba. Pomogli smo i zdravstvenom sustavu, Općoj bolnici Dubrovnik kupnjom pet respiratora i uređaja za terapiju visokim protokom kisika. U trenutcima kada se nalazimo u najvećoj krizi od Domovinskog rata, pokazali smo se uspješni u upravljanju javnim financijama te sigurno ne postoji grad u Hrvatskoj koji je toliko izdvojio za pomoći po glavi stanovnika. Konstantno provodimo aktivnosti za pokretanje oporavka, djelujemo u svakom koraku promišljeno i ciljano te u ovom trenutku predstavljamo jedini jamac stabilnosti te sigurnog i brzog gospodarskog oporavka.

Kao saborski zastupnik redovno ste u Zagrebu, kao i u kontaktu s premijerom i ministrima. Komunicirate li s njima o problemima dubrovačkih poduzetnika koji su prošle godine radili samo oko 10 posto od prethodne sezone te su time i znatno pogođeniji od onih iz ostatka Hrvatske? Sigurno bi im sukladnom tim činjenicama dodatno trebalo prilagoditi uvjete moratorija, kredita i sličnog.

Dužnost saborskog zastupnika omogućila mi je brže i lakše komuniciranje sa svim ministarstvima, ali naravno i s predsjednikom Vlade. U posljednjih godinu dana Vlada RH osigurala je poduzetnicima na području Dubrovačko-neretvanske županije više od 500 milijuna kuna bespovratnih pomoći. Nadalje, kroz programe HBOR-a i HAMAG BICRO-a osigurane su povoljne kreditne linije, vrlo skoro kroz program EU otpornost i oporavak brojnim poduzetnicima bit će osigurana bespovratna sredstva, a istovremeno Grad Dubrovnik je rasteretio dubrovačke poduzetnike s iznosom većim od 150 milijuna kuna.

U prvom razgovoru kojega smo vodili 2014. godine nakon što ste izabrani za predsjednika HDZ-a, naslov je bio: „Nova mlada ekipa stat će na kraj starim podjelama.“  Kakvo je danas stanje u dubrovačkom HDZ-u? Kakva je atmosfera u kampanji?

Na unutarstranačkim izborima u studenom prošle godine ponovno sam dobio povjerenje da i dalje vodim Gradski odbor HDZ-a Dubrovnik. Odazivu je bio velik, unatoč zdravstvenoj korona krizi. Predsjedništvo je ostalo gotovo nepromijenjeno. Posljednjih šest godina vodim Gradski odbor HDZ-a Dubrovnik i iz svake političke utakmice smo učili. Naša najveća snaga nije pojedinac već tim, a u našem timu se već profiliraju mladi i sposobni ljudi koji će, siguran sam, u budućnosti biti nositelji Hrvatske demokratske zajednice u Dubrovniku.  Danas smo jedinstvena organizacija te uspješno vodimo naš Grad. To ćemo nastaviti raditi i u budućnosti časno, pošteno, odlučno i odgovorno.